Pričajmo o mentalnom zdravlju

Pričajmo o mentalnom zdravlju

Pričajmo o mentalnom zdravlju jer je upravo to potrebno osobi koja stoji do tebe.

U Europskoj uniji 27% odrasle populacije iskusilo je barem jedan, a često i više oblika mentalnog poremećaja u protekloj godini. Najčešći oblici su depresija, aksioznost, psihoza i poremećaj u prehrani.

U EU 3 od 4 ljudi s mentalnim poremećajem ne dobiju adekvatan tretman.

Zato je bitno povećati svijest u ljudima o mentalnom zdravlju svih koji nas okružuju i nas samih. Svjetski dan mentalnog zdravlja koji se svake godine obilježava 10. listopada služi u tu svrhu.

 

Što je mentalna bolest?

Mentalna bolest je medicinsko stanje koje uzrokuje teške poremećaje u mislima i/ili ponašanju. Prema mišljenju stručnjaka, postoji više od 200 raznovrsnih oblika duševnih bolesti.

Stigma povezana s duševnim bolestima sprječava ljude da govore o nevolji koja spada u kategoriju duševne bolesti i plaši ih dovoljno da ne traže medicinsku intervenciju ili liječenje za istu. Ne samo da je mentalna bolest nepravedno stigmatizirana u društvu, već ju i ljudi ne razumiju dovoljno.

 

Mitovi o mentalnim bolestima

Prečesto ljudi ne razumiju što znači kada je osoba mentalno bolesna. Upravo iz tog razloga je oboljeloj osobi teško pričati o tome. Da bismo im pomogli, prvo je potrebno razlikovati mitove od stvarnih činjenica.

 

Mentalno oboljeli ljudi su ludi i opasni

Takvo negativno targetiranje samo još više pogoršava mentalno zdravlje kod ovih osoba. Oni su normalni kao i svi ostali. Jedina razlika je što su stres, bolesti, brige i okolnosti utjecale negativno na kemikalije u njihovom mozgu. Zato se prema ovome treba odnositi jednako kao i prema fizičkom oboljenju. Kao i za fizičku ozljedu, za mentalne bolesti su potrebno liječenje u obliku savjetovanja, kognitivne bihevioralne terapije i moguće lijekova ako doktor tako odluči.

 

Mentalno oboljeli ljudi su slabi

Da li bi za osobu koja je slomila nogu ili ima povišenu temperaturu rekli da je slaba? Ne. Nadalje, mentalna bolest nema nikakve veze sa snagom volje ili nedostatkom iste. Upravo suprotno, ako je osoba mentalno bolesna znači da se borila protiv društvenog ili zdravstvenog problema toliko dugo da je postala preumorna da se nastavi boriti.

 

Mentalno oboljeli ljudi su nasilni

Ne. Nasuprot, često su oni žrtve nasilja. Ponekad mentalno oboljele osobe mogu pokazati znakove impulsivnog i možda nasilnog ponašanja, ali u tim izljevima nasilja vjerojatnije je da će nauditi sebi nego bilo kome drugome.

 

To je samo faza, svatko je ponekad depresivan

Ponekad je možda stvarno samo faza, ali ne svaki put. Ako ova “faza” traje duže od tri tjedna, onda je svakako potrebno potražiti psihijatrijsku pomoć. Svatko reagira drugačije na pritisak, stres i životne okolnosti. Iz tog razloga je vrlo bitno da obitelj i prijatelji pružaju podršku oboljeloj osobi i ne odbacuju njihove probleme kao “fazu”.

 

Mladi ljudi ne mogu biti mentalno oboljeli

Djeca, mladi ljudi, odrasli, starije osobe – svatko može biti žrtva mentalne bolesti. U ovom slučaju, godine su doista samo broj. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), 20% djece i mladih u svijetu pate od duševnih bolesti.

Pričajmo o mentalnom zdravlju!

 

Činjenice o mentalnim bolestima

 

U Hrvatskoj 13% bolesnika u bolnicama boluje od mentalnih bolesti.

Otprilike 20% djece i mladih u svijetu boluje od duševnih bolesti.

Manje od 10% ljudi je liječeno.

Samoubojstvo je drugi najčešći uzrok smrti kod osoba između 15 i 29 godina u svijetu.

 

Savjeti kako si možeš pomoći

Jednako kao što možemo paziti na pravilnu prehranu i redovito vježbati kako bi izbjegli fizičke ozljede, možemo i izgraditi svoje mentalno zdravlje.

Jačanjem svoj mentalnog zdravlja postajemo manje skloni kroničnom stresu i depresiji, te zapravo postajemo jači kada se suočimo s novim izazovima. Postajemo bolji komunikatori, vođe, učinkovitiji u timu i u odnosima s ljudima. Nadalje, vjerojatnije je da ćemo postići svoje osobne, profesionalne i fizičke ciljeve.

Ako želite poraditi na svojem mentalnom zdravlju i postati snažniji u tom području ili smatrate da imate mentalnih problema, evo nekoliko savjeta kako možete sami sebi pomoći prije nego što potražite pomoć od profesionalaca. No uz ove savjete svakako je važno sljedeće: pričajmo o mentalnom zdravlju!

 

Zapišite za što ste zahvalni

Svakog dana zaželimo nešto novo. Kada napokon dosegnemo željeni cilj ili dobijemo željenu stvar, već smo željni nečeg drugog.

Ovakav način razmišljanja postepeno negativno utječe na našu psihu. Zbog svojih želja za nešto više ne vidimo što već imamo.

Započnite zdravu naviku, odvojite pet minuta dnevno prije spavanja i zapišite na čemu ste zahvalni toga dana.

Razmislite barem o jednoj od navedenih stvari zašto ste zahvalni. Razmislite kako ste se osjećali zbog toga. Zapišite što više detalja.

Krov nad glavom, osmijeh stranca, ukusno jelo – nema granica za što sve možemo biti zahvalni.

 

Povežite se s drugim ljudima

Osjećaj izoliranosti ima snažan utjecaj na naše mentalno zdravlje.

Posljedice nedostatka ljudskog kontakta mogu biti isprekidano spavanje, stresno jutro, rizik od depresije i smanjen osjećaj dobrobiti.

Izdvojite vrijeme u danu za povezivanje s drugim ljudima – i ne preko Facebook-a i drugih društvenih mreža.

Porazgovarajte s blagajnicom. Dogovorite se s prijateljem za kavu. Nazovite roditelje, baku ili prijatelje.

Poruke i “lajkovi” nisu dovoljni. Zbog jednog kratkog razgovora možete popraviti svoj dan jednako kao i njihov.

 

Istežite se

Ne morate vježbati svaki dan, ali jednostavno istezanje mišića jednako je dobrotvorno za vaše fizičko i psihičko zdravlje. 

Protezanje tri ili četiri puta dnevno može pomoći smanjiti stres, spriječava gubitak energije, potiče zdraviju probavu i utječe na rutinu spavanja, kao i na čuvanje zglobova i kralježnice zdravima.

Kad kažemo istezanje, to ne treba biti ništa komplicirano. Jednostavno pružanje ruku iznad glave ili istezanje u stranu je sasvim dovoljno.

 

Nahranite um

Kada govorimo o pravilnoj prehrani, glavni razlozi zašto se trudimo poboljšati ju je gubitak težine, probava ili potpora treniranju. Efekt pravilne prehrane o kojem ne razmišljamo jest da ona osim našeg tijela hrani i naš um.

Prehrana bogata ugljikohidratima (cjelovite žitarice i povrće), masti (iz sjemenki i ribe) i aminokiselinama (iz jaja, puretine, zobi i banana) ključna je za optimizaciju naše mentalne dobrobiti.

Zanimljiva je procjena da se 90-95% serotonina – također poznatpg kao hormon sreće – proizvodi u probavnom traktu.

 

Budite pozorniji

Pomnost samo znači da se trudimo biti prisutniji u sadašnjosti umjesto da se izgubimo u svojim mislima o prošlosti i budućnosti. 

Fokusiranje na sadašnjost može smanjiti stres, poboljšati sposobnost rješavanja problema, ojačati imunološki sistem, poboljšati san i ukupno osigurati dulji, zdraviji i sretniji život.

Evo kako možete vježbati:

1. Namjestite odbrojavanje vremena na 3 minute, udobno se smjestite i zatvorite oči.
2. Koncentrirajte se na svoje disanje i gdje ga sve u tijelu osjetite.
3. Pokušajte primijetiti kada Vam misli odlutaju na nešto drugo – što će se dogoditi vrlo brzo.
4. Čim to primijetite, vratite pozornost na svoje disanje.
5. Kada Vam misli ponovno odlutaju, vratite ih na disanje.
6. Ponavljajte postupak dok Vam ne isteknu 3 minute.

 

Mentalno zdravlje ne smije biti tabu tema. Mnogo ljudi svakodnevno vodi borbu sa samima sobom i trebaju se osjećati sigurnima obratiti nekome za pomoć, ako nikome onda svome prijatelju. Poražavajuća činjenica je da su mnogi previše uplašeni da bi progovorili o tome. A mi ne znamo što se događa u tuđoj glavi. Pričajmo o mentalnom zdravlju!

 

Svidio Vam se članak Pričajmo o mentalnom zdravlju?

Pročitajte kako možete pobijediti umor: OBJAŠNJENJE I RJEŠENJE.